Bolesti savremenog čovjeka
Trening2. juli 2026.

Bolesti savremenog čovjeka

Istraživanja su pokazala da su bolesti savremenog čovjeka najčešće vezana za ova 3 uzroka: Psihička preopterećenost, nedovoljno kretanja, prekomjerna i nekontrolisana ishrana

Kako kontrolisati stres? Odavno je poznato da fizičko vježbanje ne utiče samo na razvoj tijela. Dokazano je da se studenti od učenja brže oporave aktivnim odmorom, kao npr. istezanjem i razgibavanjem, nego sjedeći za stolom ili gledajući TV. To se objašnjava ubrzavanjem cirkulacije i bržim dopremanjem kiseonika u mozak, kao i mnogim pozitivnim procesima u tijelu koji se dešavaju tokom aktivnosti organizma. Vježbanjem se u tijelu oslobađaju mnogi hormoni „zadovoljstva“ koji dovode do smanjenja anksioznosti i depresije te povoljno utiču na raspoloženje. Nedovoljno kretanja? Čovjek je više hiljada godina svoj opstanak, sigurnost, zdravlje i sreću tražio i nalazio u kretanju – fizičkom radu. U današnjim savremenim uslovima mehanizacije i automatizacije kretanja je sve manje ili ga gotovo nema. Ljudima je prije takva svakodnevnica bila da su sve obavljali sami, a to, nažalost, danas nije slučaj. Šta znači opteretiti se "viškom kilograma" i imati visok BF? Gojaznost je bolesno stanje. Ono predstavlja veći zdravstveni, a vjerovatno i estetski problem od mršavosti. Tijelo čovjeka koristi samo određene količine masti za funkcionisanje organizma. Višak masti koji se ne utroši za stvaranje energije deponuje se u salo. Tako se stvara nepotrebna težina koja opterećuje srce i krvne žile, dovodeći do povišenog krvnog pritiska i sl. Ulazak u današnje fitness klubove za mnoge vježbače predstavlja strah i nesigurnost. Tu je veliki izbor sprava, mašina i slobodnih tegova za svaki mišić na vašem tijelu. Ali to je sve uzalud ukoliko osoba nema stručnu osobu pored sebe, ima strah da li je neko gleda dok izvodi vježbe, nema dovoljno razvijenu svijest o vježbanju i sl. Zato danas imamo vježbače koji godinama treniraju u najbolje opremljenim fitness centrima bez pomaka u fizičkom izgledu. Pa čak i neke trenere. To nam govori da su red, rad i disciplina, a ne šminka i pametovanje, na prvom mjestu. Rekreativcu pola sprava nije potrebno jer mu nije cilj izlazak na takmičenje, već poboljšanje fizičkog izgleda i sposobnosti, lakše obavljanje svakodnevnih aktivnosti, manje stresa itd. Važno je da nađete nekoga ko je stručan i da zajedno gurate prema ciljevima. Uz kvalitetan trening jednako je bitno da pratite ishranu, imate dovoljno odmora i, po potrebi, koristite suplementaciju (ne sve i svašta, već ciljano) kako biste imali željeni rezultat.

Povezani članci

Tražite stručnu pomoć?

Pronađite trenera za trening, ishranu, sportsku pripremu ili zdraviji način života na MojTrener.ba.

Pronađi trenera