Čitanje deklaracija na hrani — na šta stvarno obratiti pažnju

Većina ljudi u prodavnici kupuje očima. Dovoljno je da na pakovanju piše „fit“, „light“, „bez masti“, „bogato proteinima“ ili „prirodno“ i proizvod automatski djeluje kao dobar izbor.

Zato, sljedeći put kada budete stajali ispred police u Bingu, Konzumu ili nekoj drugoj prodavnici, okrenite proizvod i odvojite desetak sekundi da pročitate deklaraciju. Upravo tih nekoliko sekundi može napraviti veliku razliku.

Ne vjerujte velikim slovima na prednjoj strani pakovanja

Proizvođači odlično znaju kako privući pažnju kupaca. Natpisi poput: • „0 % masti“ • „Bez dodatog šećera“ • „Visok sadržaj proteina“ • „Fit“ • „Prirodno“ ne govore uvijek cijelu priču.

Na primjer, proizvod može sadržavati vrlo malo masti, ali zato može biti pun šećera. S druge strane, na pakovanju može pisati da je proizvod bogat proteinima, dok se istovremeno u njemu nalaze velike količine šećera i raznih aditiva.

Zato prvo pravilo glasi: zaboravite prednju stranu pakovanja i okrenite proizvod. Redoslijed sastojaka otkriva više nego što mislite Mnogi ljudi pogledaju kalorije i tu se zaustave. Međutim, popis sastojaka često govori mnogo više.

Pravilo je jednostavno:

Sastojci su navedeni redom, od onog kojeg ima najviše do onog kojeg ima najmanje. Ako među prvim sastojcima vidite šećer, glukozno-fruktozni sirup ili biljna ulja slabijeg kvaliteta, jasno je da proizvod vjerovatno nije najbolji izbor. Recimo da kupujete proteinsku pločicu.

Ako deklaracija počinje ovako:

• šećer • glukozni sirup • biljna mast • mliječni proteini

onda znate da je riječ o slatkišu s dodatkom proteina, a ne o kvalitetnom izvoru proteina. S druge strane, mnogo bolji izbor bila bi pločica u kojoj se među prvim sastojcima nalaze mliječni proteini, zobene pahuljice ili orašasti plodovi.

Šećer se često skriva iza različitih naziva. Ovo je jedna od najčešćih zamki.

Na deklaraciji možda nećete pronaći riječ „šećer“, ali ćete pronaći:

• glukozno-fruktozni sirup
• dekstrozu
• maltozu
• saharozu
• fruktozu
• maltodekstrin
• kukuruzni sirup

U suštini, riječ je o različitim oblicima šećera.

Zašto proizvođači koriste različite nazive? Zato što većina ljudi prepozna riječ „šećer“, ali ne zna šta znače ostali nazivi.

Naravno, nije problem povremeno pojesti nešto slatko. Problem nastaje kada takve proizvode jedemo svaki dan, a da toga nismo ni svjesni.

Pazite na veličinu porcije

Ovo je vjerovatno najčešća greška koju viđam kod ljudi.

Na pakovanju piše:

• 120 kalorija
• 5 grama šećera
• 3 grama masti

Na prvi pogled sve izgleda odlično. Ali onda sitnim slovima pročitate da se ti podaci odnose na porciju od 30 grama. A vi ste upravo pojeli 80 ili 100 grama. Odjednom brojke izgledaju potpuno drugačije.

Ista stvar se često događa s keksima, čokoladicama, pahuljicama za doručak, maslacem od kikirikija i raznim sokovima.

Zato uvijek obratite pažnju na dvije stvari:

• nutritivne vrijednosti na 100 grama;
• nutritivne vrijednosti po porciji.

Praktičan primjer iz prodavnice

Zamislite da birate čokoladne pahuljice za doručak. Na prednjoj strani pakovanja piše:

• obogaćene vitaminima;
• izvor vlakana;
• integralne žitarice. Zvuči odlično. Međutim, kada pročitate deklaraciju, vidite da su među prvim sastojcima šećer, glukozni sirup i kakao u prahu.

Osim toga, preporučena porcija iznosi 30 grama, a većina ljudi pojede dvostruko ili trostruko više.

Slična situacija može se dogoditi i s voćnim jogurtima. Mnogi od njih sadrže relativno malo voća, ali prilično velike količine dodanog šećera.

Zbog toga je obični grčki jogurt, uz dodatak svježeg voća, često mnogo bolja opcija.

Pravilo od deset sekundi

Ako želite zapamtiti samo jednu stvar iz ovog teksta, neka to bude sljedeće pravilo.

Svaki put kada uzmete proizvod u ruke, provjerite:

• popis sastojaka;
• količinu proteina;
• količinu šećera;
• veličinu porcije.

Trebat će vam manje od deset sekundi.

Možda zvuči kao sitnica, ali upravo takve sitnice, ponavljane iz dana u dan, prave najveću razliku.

A već sutra, kada krenete u kupovinu, pokušajte napraviti mali eksperiment. Uzmite tri proizvoda koja redovno kupujete, okrenite ih i pažljivo pročitajte deklaraciju. Postoji velika vjerovatnoća da ćete se iznenaditi onim što ćete pronaći.

Često postavljana pitanja (FAQ)

Da li je proizvod automatski zdrav ako na njemu piše „fit“, „light“ ili „protein“?

Ne. Takvi natpisi služe prvenstveno kao marketinški alat. Proizvod može sadržavati više proteina ili manje masti, ali istovremeno može imati veliku količinu šećera, soli ili drugih dodataka. Uvijek pročitajte deklaraciju prije kupovine.

Da li treba potpuno izbjegavati šećer?

Ne. Cilj nije potpuno izbacivanje šećera, već umjerena i svjesna konzumacija. Problem nastaje kada velike količine šećera unosimo svakodnevno kroz jogurte, sokove, pahuljice, slatkiše i slične proizvode, a da toga nismo ni svjesni.

Šta znači oznaka „bez dodatog šećera“?

To znači da proizvođač nije dodao obični šećer tokom proizvodnje. Međutim, proizvod i dalje može sadržavati prirodno prisutne šećere ili druge sastojke koji imaju sličan učinak na organizam.

Da li je važnije gledati kalorije ili sastojke?

Idealno bi bilo obratiti pažnju na oboje. Kalorije pokazuju količinu energije koju unosimo, dok sastojci otkrivaju kvalitet proizvoda. Dvije namirnice mogu imati isti broj kalorija, ali potpuno drugačiji nutritivni sastav.

Da li su proizvodi s manjim udjelom masti uvijek bolji izbor?

Ne nužno. Kada proizvođači smanje količinu masti, često povećavaju količinu šećera, škroba ili različitih aditiva kako bi zadržali okus. Zato uvijek provjerite kompletnu deklaraciju.

Da li su aditivi označeni slovom „E“ sigurni?

Ne, nisu svi aditivi jednako poželjni, jer iako su mnogi od njih sigurni za upotrebu, postoje određeni emulgatori, konzervansi, pojačivači okusa i umjetne boje koje je preporučljivo ograničiti, posebno ako se često nalaze u visokoprerađenoj hrani, pa vrijedi obratiti pažnju na aditive poput natrijevog nitrita (E250), mononatrijevog glutaminata (E621), karagenana (E407), sulfita (E220–E228) i umjetnih boja kao što su tartrazin (E102) i sunset yellow (E110), naročito ako se takvi proizvodi redovno nalaze na jelovniku.